Prijedlog za dodjelu osobne nagrade Grada Splita za 2013. godinu
31.01.2014. Novosti

Prijedlog za dodjelu osobne nagrade Grada Splita za 2013. godinu

 

Facebook stranica TomislavAG

 

Poštovani,

kao Gradski vijećnik želim predložiti gđu. Herci Ganza Čaljkušić za osobnu nagradu Grada Splita za 2013. godinu, a kao razlog navodim objavljivanja publikacije „Heroine splitskog sporta – Ženska strana medalje“ koja je otrgnula iz zaborava i prikupila na jednom mjestu žene koje su ispisale neponovljive priče u sportu, ali i u povijesti grada Splita. Publikacija je potakla veliko zanimanje građanki i građana grada Splita, Zagreba i diljem Lijepe naše. Osobno smatram da je objavljivanjem ove publikacije gđa. Herci Ganza Čaljkušić napravila izniman doprinos osvjetljavanju uloge žena u našem gradu i to ne samo u sportu. Ovakve inicijative smo dužni kao građani grada Splita podržavati te poticati da i drugi daju svoj doprinos u kulturnom i društvenom razvoju našeg grada. Objava je protekla u iznimnom zanimanju javnosti.

Inače, gđa. Herci Ganza Čaljkušić istakla se i dosadašnjim humanitarnim i volonterskim radom te ima bogato iskustvo u radu s djecom. Sudjelovala je u radu mnogih projekata te osmislila i organizirala mnoge radionice. Posebno bih istakao projekt „Ples s anđelima“ jedini inkluzijski disco-party za osobe s posebnim potrebama.

S poštovanjem,

gradski vijećnik, Tomislav Alujević Grgas

 

 

 

Članak, "Dalmacijanews" od 15.siječnja 2014

Nakon što je prošle godine bila kandidirana za Splitski cvit, nagradu udruge Naš kvart u prvom redu za projekt inkluzijskog disco partyja "Ples s anđelima", Herci Ganza Čaljkušić i ove godine je među velikim ženama koje ostavljaju trag u svom gradu, pa i šire.

U međuvremenu, Ganza Čaljkušić, za koju kad god se piše o njoj valja naglasiti da je zaista jedna posebna žena, iznimne energije i ljubavi prema svemu što radi (teško je sve i pobrojiti!), napisala je s Robertom Kučićem knjigu "Heroine splitskoga sporta - ženska strana medalje".

Knjigu je posvetila svojim kćerima Gei i Stelli, u nadi da će one živjeti u gradu i svijetu jednakih mogućnosti.

Monografija, koja kroz četiri dizajnerski intrigantno oblikovana poglavlja na 328 stranica sadrži više od 700 fotografija, nastala je opsežnim povijesnim istraživanjem sačuvanog raznovrsnog gradiva te na temelju razgovora s bivšim i sadašnjim sportašicama, članovima obitelji onih koje više nisu s nama, brojnim sportskim trenerima i djelatnicima.

Nakon svakog razgovora nastojala sam se povući u osamu i sačuvati dio energije osobe koju sam upoznala. Svaka od tih žena postala je nezamjenjiv kamenčić u mozaiku dosad neispričane povijesti splitskoga sporta. Broj ulica i trgova koji danas u Splitu nose imena žena može se nabrojati na prstima dviju ruka i neće vam biti potrebni svi prsti. Nadam se da će nakon ove knjige gradske vlasti imati dovoljno materijala za cijeli jedan kvart - kazala je.

Nada se i da je "Heroine splitskoga sporta" prva u nizu knjiga posvećena zaslužnim ženama, svakako zaslužuju ukoričenje i heroine kulture, znanosti, ali i volonterizma.

Otac ovih prvih "heroina", ističe, je Kučić, ali posebno zahvaljuje i ženama, članicama "dream teama" koje su stvorile ovu knjigu: Ivani Kovačević kojoj je ovo izdavački prvijenac, dizajnericama Antoniji Erceg i Ani Kečkemet, profesorici Marini Magazinović koja je lektorirala knjigu, recenzenticama prof.dr.sc. Ingi Tomić Koludrović, mag. Ani Popovčić i mag. Dunji Matić... te divnim ljudima iz Splitske banke Societe generale group koji su prepoznali važnost i ljepotu ovog jedinstvenog projekta te kao partneri projekta omogućili da publikacija iziđe u 2000 primjeraka.

Knjiga počinje s Amelijom Zink Cindro, članicom biciklističkog kluba i fotografijom iz 1898. godine, a krije niz zanimljivosti poput one da su u Hajduku između dva svjetska rata igrale i žene ili, pak, da je košarka u Splitu najprije bila ženski sport.

Uz boginje splitskoga sportskoga Pantheona - najbolju košarkašicu Europe 1956. Tatjanu Zoković, prvu zlatom i srebrom ovjenčanu olimpijku Đurđicu Bjedov, prvu damu splitskog rukometa Dragicu Palaversu, srebrnu olimpijku iz Seoula Žanu Lelas, kraljicu kraljice sportova Blanku Vlašić, najuspješnije hrvatske taekwondoašice Anu i Luciju Zaninović, te dvostruku europsku i aktualnu svjetsku prvakinju u jedrenju Tinu Mihelić - ova knjiga krije stotine manje poznatih i skoro zaboravljenih sportskih priča…

Na predstavljanju knjige nazočni su se tako prisjetili i prvog ženskog nogometnog kluba koji je osnovan 1971. godine. Zvao se 8. mart, a audiciji se odazvalo čak 200 djevojaka. Split je, usto, jedini hrvatski grad koji ima muškarca i ženu koji su osvojili vrh svijeta, Stipu Božića i Milenu Šijan, Katarina Vasiljević Vrcan bila je svjetska prvakinja u sportskom ribolovu, a Dijana Šušak popela se na najveći vulkan na svijetu.

Nacionalna dramska prvakinja Zoja Odak bila je sjajna atletičarka, dok se u hazeni, izumrlom sportu sličnom rukometu, isticala glumica Asja Kisić, poznata Bepina iz "Maloga mista".

Suradnja Herci Ganze Čaljkušić i Roberta Kučića rodila se 2010. godine kada je Ganza Čaljkušić, kao prva žena, postala članica Komisije za povijest sporta Splitskog saveza sportova koja djeluje od 1974. godine.

"Ples s anđelima", jedini inkluzijski disco-party za osobe s posebnim potrebama koji se prve tri godine odvijao u okrilju udruge Split zdravi grad, a posljednje četiri u organizaciji Skautskog kluba "Marjan", naravno ide dalje, a mi ćemo podsjetiti samo na šture činjenice što je Herci napravila u svom gradu. Samo fakte koje ne treba uljepšavati.

Od 1979. godine aktivni je član izviđačke organizacije, a i danas je aktivna članica Skautskog kluba Marjan. Izviđačko iskustvo, ističe, uvelike joj je utjecalo na životne poglede. Krajem 2005. godine preuzela je dužnost koordinatorice volonterskog tima udruge Split zdravi grad, te pokreće, osmišljava i organizira cijeli niz mikroprojekata s timovima djece u desetak osnovnih škola Splita. Ojačala je tim na zavidni broj od 35 volontera koji bilježe prosječno 800 sati dobrovoljnog rada mjesečno. Ovakvim radom volonterskog tima doprinosi proglašenjem udruge Split zdravi grad udrugom godine.

Ujedno, osmislila je i organizirala cijeli niz aktivnosti u kojima je tijekom 2007. i 2008. godine sudjelovalo više od 500 osoba s posebnim potrebama, ne samo iz Splita već sa šireg dalmatinskog područja.

Redovito je održavala glazbene radionice u Centru za odgoj i obrazovanje "Juraj Bonaći" i njihovoj Dislociranoj jedinici "Firule" te organizirala regatu za osobe s posebnim potrebama. Pokrenula je projekt "Ples s anđelima" - u taj projekt uključuje ne samo skaute već brojne volontere i građane koji se kroz takve aktivnosti senzibiliziraju za osobe koje, osim posebnih, imaju i redovne ljudske potrebe koje im često nisu u mogućnosti biti ispunjene.

Ganza ističe da je ideju potaknula volonterka Pinija Poljaković, inače studentica sociologije i novinarka. Na jednom reporterskom zadatku, Pinija je upoznala Anđelu, djevojku štićenicu Slave Raškaj. U razgovoru s njom, Anđela je na upit što joj je životni san odgovorila - isplesati se u disco klubu! Pinija je prenijela Ganzi želju djevojke i, kako se to kaže, ostalo je povijest... U aktivnost je uključila i osnovce osmoljetke Pujanke koji su se družili i održavali zajedničke radionice s djecom s posebnim potrebama, a potom i skaute Marjana.

Nadam se da ću do kraja života ostati volonterka, sve drugo može doći i otići - ističe Herci.

Po struci je profesorica komparativne književnosti i talijanskog jezika, a zaposlena je kao arhivistica u "Hrvatskim cestama".

Split je bogat grad (i) zbog žena poput Herci Ganze Čaljkušić, latice Splitskog cvita...


ŽIVANA ŠUŠAK ŽIVIKOVIĆ 
Foto: Duje Klarić / CROPIX

Komentari


Trenutno nema komentara. Budi prvi koji će komentirati članak.

Komentiraj članak

Ime (Obavezno)
Komentar (Obavezno)
CAPTCHA image
Unesite kod prikazan na slici